.jpg)
Rovinj, 22. rujna 2025. - U sklopu ovogodišnjeg Weekend Media Festivala festivala održan je panel u organizaciji BOSQAR INVESTA, posvećen jednom od najaktualnijih pitanja današnjice: je li umjetna inteligencija tek alat, suautor ili samostalni stvaralac? Na panelu su sudjelovali Dino Pešut, dramaturg u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Damjan Huđek, Product Owner and Software Architect u kompaniji GRAIA i Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey. Panel je moderirala Ida Prester, voditeljica, aktivistica i glazbenica.
Sudionici su kroz različite primjere pokazali kako umjetnici i tehnolozi promatraju istu temu iz različitih kutova - od kreativne slobode i identiteta autora, do etičkih i praktičnih aspekata korištenja naprednih alata u industriji.
Kao primjer praktičnog istraživanja uloge umjetne inteligencije u kreativnom procesu, dramaturg Dino Pešut podijelio je svoje iskustvo eksperimentiranja s pisanjem monologa inspiriranog Krležinom dramom Gospoda Glembajevi. U svrhu pripreme za ovogodišnje izdanje Weekenda, uz pomoć AI-ja testirao je kako tehnologija može preuzeti elemente književnog stila i na koji način takav proces potiče umjetnika da preispita vlastite granice i metode stvaranja.
.jpg)
„Inicijalno smo o ovome počeli pričati još ljetos, a intenzivno sam s Chat GPT-jem na tekstu radio tjedan dana. Izgledalo je kao da je AI relativno brzo uhvatio obilježja Krležina stila, ali mu je uvijek nešto nedostajalo“, rekao je Pešut, a potom pozvao publiku u dvorani da zajedno poslušaju spomenuti monolog barunice Castelli u izvedbi Ive Jerković Oreški, glumice Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Kako je kasnije tijekom panela istaknuo Pešut, Chat GPT nije mu dao željeni rezultat, ali mu je poslužio da preispita vlastitu kreativnost.
Damjan Huđek iz tehnološke kompanije GRAIA, pojasnio je neke od razloga zašto je tome tako: „U ovoj, još uvijek relativno ranoj fazi generativnog AI, brojni korisnici, laici, uče kako AI-ju dati dobru uputu ili više njih, koja će im dati zadovoljavajuće rezultate. Važno je tretirati Gen AI kao alat koji zahtjeva određene vještine i kontinuirano usavršavanje. Pred nama koji te alate koristimo profesionalno u razvoju rješenja za korisnike stoji izazov kako maksimalno olakšati korištenje alata, a da se pritom ne izgubi na kvaliteti i preciznosti rezultata.”
Davor Bruketa osvrnuo se na svoja iskustva u korištenju umjetne inteligencije, naglasivši kako u agenciji Bruketa&Žinić&Gray intenzivno testiraju njezine mogućnosti - od istraživanja i analize podataka do pokušaja repliciranja uloga unutar same agencije. Iako sadržaji koje AI generira zasad još uvijek ne dosežu razinu potrebnu za ozbiljne kreativne koncepte, Bruketa je istaknuo da tehnologiju vidi kao vrijednog asistenta.
.jpg)
Istaknuo je kako je kroz osobno iskustvo zaključio da umjetna inteligencija može djelovati i empatično, odnosno prepoznati u interakciji trenutak nesigurnosti te ponuditi ohrabrenje ili u njegovom slučaju, podsjetiti na ranije uspjehe. Upravo takvi trenuci, kako je naglasio šaljivo, pokazuju da AI ne treba promatrati samo kao tehnički alat, već i kao sugovornika koji može pružiti podršku. „Preko ljeta smo probali napraviti i AI agenciju, replicirati agenciju i naše uloge u AI alatu. Zasad sadržaj koji dobivamo naprosto nije dovoljno dobar. Ne brinem se da će nas ChatGPT zamijeniti - čovječanstvo je dosad preživjelo brojne tehnološke revolucije, a i ova je tek jedna od njih“, zaključio je Bruketa.
Kao dobar primjer spoja umjetnosti i tehnologije Huđek je istaknuo suradnju BOSQAR INVESTA i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu na procesima digitalizacije, upravo uz pomoć modernih tehnologija razvijenih u GRAII. „Proširenjem i digitalizacijom baze podataka, provedeno je niz aktivacijskih kampanja u svrhu prodaje ulaznica i promocije, a sljedeći cilj je dodatno unaprijediti komunikaciju s publikom uvođenjem napredne korisničke podrške kroz implementaciju alata koji radi na principu umjetne inteligencije“, rekao je Huđek.
.jpg)
Panelisti su se osvrnuli i na problem autorskih prava, ističući kako se sa zaštitom istih zakasnilo, ali da je danas praćenje i traženje inspiracije u tuđim dijelima uobičajeno, baš kao što je bilo i u vrijeme velikih majstora, poput Leonarda da Vincija.
U završnom dijelu rasprave, Bruketa je naglasio da će se u vremenu dominacije tehnologije tragovi ljudske kreativnosti cijeniti više nego ikada prije, dodajući kako je upravo ljudska nesavršenost ono što daje posebnu snagu i autentičnost umjetničkom djelu.
.jpg)
.jpg)